Guša je poremećaj štitnjače karakteriziran povećanjem ove žlijezde, tvoreći neku kvržicu ili kvržicu u predjelu vrata, koja postaje zaobljenija i šira od normalne.
Guša se obično može lako promatrati bez velikih poteškoća, a može biti i simetrična, asimetrična, sastavljena od kvržice ili niza njih, u tim slučajevima poznata kao nodularna ili multinodularna guša.
Guša može imati nekoliko uzroka, ali uobičajeno je da se pojavi kada se pojave poremećaji u radu štitnjače, poput hipertireoze ili hipotireoze, ili zbog odsutnosti joda, stoga se preporučuje što je prije moguće obratiti se endokrinologu, pa da se dijagnoza može postaviti i pokrenuto je pravilno liječenje.
Glavni simptomi
Glavni simptom guše je povećanje volumena štitnjače, što je često vidljivo. Osim toga, može se razviti i drugi znakovi i simptomi, kao što su:
- Poteškoće u gutanju;
- Pojava kvržice ili kvržice na vratu;
- Pojava kašlja;
- Nelagoda u regiji vrata;
- Osjećaj otežanog disanja;
- Promuklost.
Uz to, mogu se pojaviti i simptomi poput laganog umora, depresije, bolova u mišićima ili zglobovima koji mogu ukazivati na prisutnost hipotireoze.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu guše mora postaviti endokrinolog ili liječnik opće prakse kroz niz testova koji utvrđuju karakteristike guše i je li riječ o guši koja je benigna ili maligna.
Prvo, liječnik započinje promatranjem prisutnosti kvržice na vratu, obično nakon toga tražeći ultrazvuk ili ultrazvuk koji će omogućiti bolju vizualizaciju štitnjače. Osim toga, dijagnoza se također nadopunjuje izvođenjem specifičnih krvnih testova kojima se procjenjuje količina hormona štitnjače u krvi, poput T4, T3 i TSH, što omogućuje utvrđivanje postoje li poremećaji u radu štitnjače.
U slučajevima kada liječnik sumnja na rak štitnjače, preporučit će izvođenje punkcije ili biopsije štitnjače, u kojoj se uklanja mali komad ove žlijezde. Ovaj test ne boli i ne ostavlja ožiljak, a sakupljeni komadić zatim se zaglađuje u laboratoriju.
Pogledajte više o testovima kojima se procjenjuje štitnjača.
Moguci uzroci
Guša se može razviti kao rezultat nekoliko promjena, kao što su:
- Poremećaji u radu štitnjače poput hipertireoze ili hipotireoze;
- Korištenje nekih lijekova;
- Autoimune bolesti poput autoimunog tiroiditisa;
- Infekcije;
- Tumor štitnjače.
Guša se također može pojaviti zbog nedostatka joda, zbog čega je štitnjača prisiljena raditi napornije kako bi uhvatila jod potreban za sintezu hormona štitnjače. Naporni rad ove žlijezde dovodi do njezina povećanja, a time i do pojave guše. Uz to, postoje slučajevi kada se guša pojavi odmah po rođenju, u tim slučajevima poznata kao urođena guša.
Liječenje gušavosti
Kada je guša uzrokovana nedostatkom joda, njezino se liječenje daje jodom u dozama 10 puta većim od preporučene dnevne doze tijekom nekoliko tjedana. Ovim liječenjem štitnjača je u stanju bez napora uhvatiti jodid potreban za sintezu hormona, koji joj nakon nekoliko tjedana može vratiti normalnu veličinu. Međutim, u težim slučajevima može biti potrebno održavati liječenje doživotno.
Uz to, kada se guša dogodi zbog nedostatka joda, preporučuje se konzumiranje hrane bogate ovim mineralom, poput jodirane soli, lososa, tune, jaja i mlijeka, na primjer. Pogledajte popis hrane bogate jodom.
U slučajevima kada postoje poremećaji u radu štitnjače, poput hipertireoze ili hipotireoze, liječenje nije linearno i može se provoditi upotrebom lijekova poput Tapazola ili Purana T4 ili s radioaktivnim jodnim kapsulama. U slučajevima raka štitnjače, možda će biti potrebno ukloniti ovu žlijezdu kirurškim zahvatom.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
