Cijanobakterije odgovaraju grupi bakterija koje energiju dobivaju fotosintezom, što je moguće zbog prisutnosti pigmenata kao što su klorofil A, fikoeritrin, fikocijanin i karotenoidi. Te se bakterije uglavnom mogu naći u slatkoj vodi, ali se mogu razviti i u morskoj vodi, sedimentima, stijenama i tlu.
Te su bakterije sposobne preživjeti u okruženjima izloženim svjetlosti i velikoj količini hranjivih sastojaka, što pogoduje cvjetanju, što je proces koji karakterizira nakupljanje stanica, što rezultira stvaranjem zelenog sloja u vodi, što je indikativno za velike količine cijanobakterija.
Prisutnost velikih cijanobakterija može se povezati s prisutnošću velikih količina toksina, koji mogu izravno ometati zdravlje ljudi. Stoga je važno izbjegavati kontakt i potrošnju vode u kojoj se može uočiti prisutnost zelenog sloja, jer to ukazuje na onečišćenje.
Što mogu uzrokovati
Neke vrste cijanobakterija sposobne su proizvoditi toksine, nazvane cijanotoksini, što može imati zdravstvene posljedice kada osoba dođe u kontakt ili unese hranu ili vodu zagađenu velikim količinama toksina i cijanobakterija. Većina slučajeva trovanja cijanotoksinima događa se kod životinja, no postoje slučajevi trovanja tim toksinima u ljudi, koji se smatraju ozbiljnim.
Učinci cijanotoksina na ljudsko tijelo ovise o količini toksina koji se unosi i cirkulira u tijelu. Glavni toksini koje proizvode cijanobakterije i njihovi mogući učinci na zdravlje su:
- Hepatotoksini, koji djeluju izravno na jetru, ometajući njezino funkcioniranje i rezultirajući porastom ovog organa, povraćanjem i krvarenjem, što može dovesti do smrti u roku od nekoliko sati do nekoliko dana ako liječenje ne započne;
- Neurotoksini, koji djeluju na živčani sustav i mogu rezultirati napadajima i respiratornim promjenama, što može dovesti do zastoja disanja i smrti u roku od nekoliko minuta do sati nakon uzimanja velike količine toksina;
- Dermatoksini, koji uzrokuju lezije kože, što bi moglo pogodovati pojavi sekundarnih infekcija.
Uz to, dugotrajno i često izlaganje malim količinama toksina može dugoročno povećati rizik od razvoja karcinoma. Dakle, ako je osoba vremenom izložena malim količinama hepatotoksina, veći je rizik od razvoja raka jetre, na primjer.
Što učiniti
Da bi se izbjegli mogući učinci cijanobakterija na tijelo, važno je obratiti pažnju na kvalitetu vode, procjenjujući miris i boju te izbjegavajući kontakt i konzumaciju vode ili hrane koji su bili u kontaktu s ovom vodom, a čini se da biti kontaminirani.
U slučaju kontakta ili gutanja vode potencijalno onečišćene cijanobakterijama, važno je da osoba ode u najbliži zdravstveni centar ili bolnicu kako bi joj napravili testove koji pomažu u procjeni razine toksina prisutnih u tijelu i funkcioniranja organa i , prema tome, moguće je naznačiti najprikladniji tretman ako je potrebno.
Pogledajte i kako vodu učiniti pogodnom za potrošnju.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobiStudite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- IPEA. Cijanobakterije, rizik za život. Dostupno u:. Pristupljeno 22. ožujka 2021
- ANALITIKA. Cvjetanje cijanobakterija i cijanotoksina: procjena zdravstvenog rizika. Dostupno u:. Pristupljeno 22. ožujka 2021
- MINISTARSTVO ZDRAVLJA. Otrovne cijanobakterije u vodi za prehranu ljudi u javnom zdravstvu i procesi uklanjanja u vodi za prehranu ljudi. Dostupno u:. Pristupljeno 22. ožujka 2021
