Vogt-Koyanagi-Harada sindrom rijetka je bolest koja zahvaća tkiva koja sadrže melanocite, poput očiju, središnjeg živčanog sustava, uha i kože, uzrokujući upalu u mrežnici oka, često povezanu s dermatološkim i slušnim problemima.
Ovaj se sindrom uglavnom javlja kod mladih odraslih između 20 i 40 godina, a žene su najviše pogođene. Liječenje se sastoji od primjene kortikosteroida i imunomodulatora.
Što uzrokuje
Uzrok bolesti još nije poznat, ali vjeruje se da je to autoimuna bolest, kod koje postoji agresija na površini melanocita, potičući upalnu reakciju s prevladavanjem T limfocita.
Mogući simptomi
Simptomi ovog sindroma ovise o stadiju u kojem se nalazite:
Prodromalni stadij
U ovoj se fazi pojavljuju sistemski simptomi slični simptomima sličnim gripi, popraćeni neurološkim simptomima koji traju samo nekoliko dana. Najčešći simptomi su vrućica, glavobolja, meningizam, mučnina, vrtoglavica, bol oko očiju, zujanje u ušima, generalizirana slabost mišića, djelomična paraliza na jednoj strani tijela, poteškoće u pravilnoj artikulaciji riječi ili percepciji jezika, fotofobija, suzenje, koža i preosjetljivost vlasišta.
Stadij uveitisa
U ovoj fazi prevladavaju očne manifestacije, poput upale mrežnice, smanjenog vida i na kraju odvajanja mrežnice. Neki ljudi mogu osjetiti i simptome sluha kao što su zujanje u ušima, bol i nelagoda u ušima.
Kronična faza
U ovoj se fazi očituju očni i dermatološki simptomi, poput vitiliga, depigmentacije trepavica, obrva, što može trajati od mjeseci do godina. Vitiligo se nastoji simetrično rasporediti po glavi, licu i trupu, a može biti i stalan.
Faza ponavljanja
U ovoj fazi ljudi mogu razviti kroničnu upalu mrežnice, mrenu, glaukom, horoidalnu neovaskularizaciju i subretinalnu fibrozu.
Kako se vrši liječenje
Liječenje se sastoji u primjeni visokih doza kortikosteroida poput prednizona ili prednizolona, posebno u akutnoj fazi bolesti, najmanje 6 mjeseci. Ovaj tretman može uzrokovati rezistenciju i disfunkciju jetre i u tim slučajevima moguće je odlučiti se za uporabu betametazona ili deksametazona.
Kod osoba kod kojih se zbog nuspojava kortikosteroida njihova upotreba u minimalno učinkovitim dozama ne može održati, mogu se koristiti imunomodulatori poput ciklosporina A, metotreksata, azatioprina, takrolimusa ili adalimumaba, koji su primijenjeni s dobrim rezultatima.
U slučajevima rezistencije na kortikosteroide i kod ljudi koji također ne reagiraju na imunomodulatornu terapiju, može se koristiti intravenski imunoglobulin.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
.jpg)
