- Anksioznost je normalni odgovor tijela na stresne situacije, međutim, kada je vrlo česta, može ukazivati na anksiozni poremećaj.
- Postoji nekoliko vrsta anksioznog poremećaja, ali oni obično uzrokuju stalnu brigu, poteškoće u opuštanju i misli koje je teško kontrolirati.
- Ne postoji određeni uzrok, ali poremećaj je češći kod ljudi koji su izloženi stresnim situacijama ili koji imaju ozbiljno zdravstveno stanje.
- Liječenje se obično vrši psihoterapijom i lijekovima, ali može uključivati i upotrebu prirodnih terapija poput meditacije ili ljekovitih biljaka.
Što je tjeskoba?
Anksioznost je privremeni, prirodni i potpuno normalan odgovor tijela na situacije koje uzrokuju puno stresa, poput potrebe za prezentacijom u javnosti, razgovora za posao ili polaganja ispita u školi.
Međutim, kada je osjećaj tjeskobe vrlo intenzivan, pojavi se bez očitog razloga i poremeti svakodnevne aktivnosti, anksioznost se prestaje smatrati prirodnom i naziva se generaliziranim anksioznim poremećajem, paničnim poremećajem ili fobijom, ovisno o slučaju.
Što je generalizirani anksiozni poremećaj?
Anksiozni poremećaj događa se kada anksioznost prestane biti privremena i postaje vrlo česta, što dovodi do toga da osoba pokaže zabrinutost i strah čak i u trenucima koji se ne bi mogli smatrati stresnim, poput ulaska u dizalo, razgovora s neznancem ili, jednostavno, izlaska iz kuće .
Ova vrsta poremećaja s vremenom se pogoršava, pogotovo kad se ne liječi, pa su ljudi s anksioznim poremećajem u povećanom riziku od razvoja depresije, kao i drugih psiholoških bolesti.
Glavni simptomi
Simptomi anksioznog poremećaja mogu se uvelike razlikovati od jedne osobe do druge, posebno po intenzitetu. Ipak, neki uobičajeni simptomi su:
- Stalna briga;
- Poteškoće pri opuštanju;
- Poteškoće u koncentraciji;
- Poremećaji spavanja;
- Glavobolja;
- Lagani umor;
- Stalni osjećaj da će se nešto loše dogoditi.
Uz ove manifestacije, anksioznost mogu biti popraćene i tjelesnim znakovima kao što su, na primjer, pojačani puls, ubrzano disanje i prekomjerno znojenje.
Online test anksioznosti
Ako mislite da imate anksiozni poremećaj, odaberite ono što osjećate posljednja dva tjedna:
- 1. Jeste li se osjećali nervozno, tjeskobno ili na ivici?
Ne da
- 2. Jeste li osjećali da ste lako umorni?
Ne da
- 3. Jeste li imali poteškoća sa zaspanjem ili spavanjem?
Ne da
- 4. Je li vam bilo teško prestati se osjećati zabrinuto?
Ne da
- 5. Je li vam bilo teško opustiti se?
Ne da
- 6. Jeste li se osjećali toliko zabrinuti da je bilo teško ostati mirni?
Ne da
- 7. Jeste li se osjećali lako razdražljivo ili uzrujano?
Ne da
- 8. Jeste li se osjećali strah kao da će se dogoditi nešto vrlo loše?
Ne da
Što je kriza tjeskobe?
Anksiozna kriza je vremensko razdoblje kada se pojavljuju simptomi anksioznog poremećaja. Kriza često nastaje polako, kako se približava neka stresna situacija, ali može nastati i od jednog trenutka do drugog.
Intenzitet krize anksioznosti može se uvelike razlikovati od jedne osobe do druge, kao i različito u različito doba života, s krizama koje su intenzivnije od drugih. Iako se mogu činiti sličnima, kriza tjeskobe i napad panike nisu isto. Pogledajte glavne razlike između anksioznosti i napadaja panike.
Vrste anksioznog poremećaja
Iako je anksiozni poremećaj u narodu poznat samo pod nazivom "anksioznost", istina je da postoje različite vrste anksioznih poremećaja koji se razlikuju ovisno o razlogu zabrinutosti, kao i načinu organiziranja razmišljanja osobe.
Glavne vrste anksioznog poremećaja uključuju:
- Generalizirani anksiozni poremećaj: to je vrsta anksioznosti koja se pojavljuje bez određenog razloga, a javlja se uslijed različitih svakodnevnih situacija i koja traje više od 6 mjeseci;
- Panični poremećaj: kada postoje spontani i ponavljani napadi straha ili jake nelagode koji traju nekoliko minuta;
- Poremećaj anksioznosti razdvajanja: češći je kod djece mlađe od 12 godina, a karakterizira ga strah i pretjerana anksioznost zbog odvojenosti od kuće ili osobe naklonosti;
- Selektivni mutizam: to je rijetka vrsta anksioznog poremećaja koja se može dogoditi u djetinjstvu i koja djetetu otežava razgovor s drugim ljudima koji nisu neposredni rođaci, poput roditelja ili braće i sestara;
- Socijalna fobija: postoji strah ili tjeskoba u odnosu na socijalne situacije, poput izlaska s prijateljima ili održavanja prezentacije, obično zbog straha od presude;
- Agorafobija: događa se kada postoji strah da ćete biti na otvorenim prostorima, biti u javnim prostorima ili napustiti kuću na primjer;
- Posttraumatski stresni poremećaj: može nastati nakon iskustva vrlo traumatičnih situacija, poput sudjelovanja u ratu ili otmice.
Anksiozni poremećaj također se može klasificirati u "anksiozni poremećaj uzrokovan supstancama", kada je uzrokovan konzumacijom neke tvari, poput lijekova ili lijekova, ili "anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja", kada nastaje kao rezultat još jedan problem zdravstvene povijesti.
Mogući uzroci anksioznosti
Specifični uzrok koji uzrokuje anksiozni poremećaj nije poznat, ali čini se da je češći kod osoba s nekim čimbenicima rizika kao što su:
- Anamneza obiteljskog anksioznog poremećaja;
- Izloženost situacijama koje uzrokuju puno stresa ili negativnih osjećaja;
- Imati zdravstveno stanje koje može izazvati puno tjeskobe, poput promjena štitnjače, problema sa srcem ili kronične boli;
- Doživjeli traumatičnu situaciju u nekom trenutku života, poput fizičkog ili verbalnog nasilja.
Ljudi koji pokušavaju prestati koristiti supstance, poput alkohola ili droga, također imaju povećani rizik od razvoja anksioznog poremećaja koji je posljedica povlačenja iz ovisnosti.
Mogućnosti liječenja anksioznosti
Liječenje anksioznosti uvijek treba voditi psiholog i / ili psihijatar. U većini slučajeva liječenje se vrši psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom oboje.
Psihoterapija
Psihoterapija se sastoji od provođenja sesija u uredu, psihologa ili psihijatra, kojemu je cilj pomoći identificirati razlog tjeskobe i razviti alate i / ili vještine koje pomažu u suočavanju s pretjeranim stresom.
U blažim slučajevima psihoterapija može biti dovoljna za ublažavanje anksioznog poremećaja, bez potrebe za lijekovima.
Lijekovi
Na početku liječenja psihijatar može propisati uporabu antidepresiva i, ako je potrebno, nadopuniti primjenom lijekova za anksioznost, poznatih kao anksiolitici, koji se ne smiju koristiti dulje vrijeme zbog njihovog ovisničkog potencijala.
Najčešće korišteni anksiolitici su benzodiazepini, poput lorazepama, bromazepama ili diazepama, koji djeluju na mozak regulirajući proizvodnju nekih kemikalija koje pomažu u opuštanju i reguliraju pojavu simptoma. Međutim, ti lijekovi mogu uzrokovati nekoliko nuspojava i stoga ih treba koristiti samo uz vodstvo liječnika.
Uz antidepresive i anksiolitike, liječnik može naznačiti i druge lijekove prema simptomima i intenzitetu svake osobe.
Prirodni tretman anksioznosti
Prirodno liječenje izvrstan je način nadopunjavanja liječenja koje je naznačio liječnik, jer razmatra upotrebu tehnika koje pomažu u promicanju opuštanja i kontroliranju stresa i anksioznosti, no one ne bi trebale zamijeniti medicinsko liječenje. Idealno bi bilo da se prirodni tretmani koriste pod nadzorom odgovornog liječnika.
Glavni prirodni tretmani naznačeni kod anksioznosti su:
1. Zdrav način života
Zdrav zdrav način života ne samo da pomaže u održavanju tjelesnog zdravlja, već je i izvrstan način za održavanje mentalnog zdravlja i smanjenje tjeskobe. Ponašanja zdravog načina života uključuju:
- Vježbajte redovito, najmanje 3 do 5 puta tjedno;
- Imajte zdravu i uravnoteženu prehranu;
- Izbjegavajte konzumaciju alkohola ili kofeina;
- Prestanite pušiti;
- Spavajte najmanje 8 sati noću.
Ova ponašanja koja trebaju održavati osobe s tjeskobom jer pomažu učinkovitije i dulje kontrolirati simptome.
2. Meditacija
Meditacija je prirodna tehnika kojoj je cilj pomoći osobi da živi u sadašnjosti i smanjiti "zvukove" brige koji se često pojavljuju u mislima. Nekoliko je studija pokazalo da je meditacija kad se primjenjuje na osobe s tjeskobom sposobna s vremenom smanjiti razinu stresa i tjeskobe, uz poboljšanje sna i promicanje samosvijesti.
3. Prirodni lijekovi
Korištenje prirodnih lijekova sastoji se u iskorištavanju ljekovitih svojstava nekih biljaka kako bi se smanjili simptomi stresa i tjeskobe. Neke od ovih biljaka, poput Kava-kave ili Ashwagandhe, na primjer, imaju čak učinke slične učincima nekih farmaceutskih lijekova koji se koriste za liječenje anksioznosti, bez izazivanja nuspojava ili promicanja ovisnosti.
Ovi se prirodni lijekovi mogu konzumirati u obliku čajeva ili dodataka, ali uvijek ih treba voditi liječnik, travar ili drugi zdravstveni radnik naviknut na upotrebu ljekovitih biljaka.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- Američko psihijatrijsko udruženje. Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje - DSM-V. 5. izdanje Porto Alegre: Artmed, 2014. str. 233-278 (prikaz, stručni).
- VIRTUALNA ZDRAVSTVENA KNJIŽNICA. Anksioznost. 2011. Dostupno na :. Pristupljeno 9. 11. 2020
- NACIONALNI ZAVOD ZA MENTALNO ZDRAVLJE. Poremećaji anksioznosti. Dostupno u:. Pristupljeno 9. 11. 2020
- CDC. Stanja mentalnog zdravlja: depresija i anksioznost. Dostupno u:. Pristupljeno 9. 11. 2020
