Ataksija je pojam koji se odnosi na skup simptoma koji su karakterizirani, uglavnom, nedostatkom koordinacije pokreta različitih dijelova tijela. Ova situacija može imati nekoliko uzroka, poput neurodegenerativnih problema, cerebralne paralize, infekcija, nasljednih čimbenika, cerebralnih krvarenja, malformacija i može nastati pretjeranom uporabom droga ili alkohola, na primjer.
Općenito, osoba s ataksijom ima poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, poput podizanja predmeta i zakopčavanja odjeće, a može imati poteškoća s gutanjem, pisanjem i nejasnim govorom, međutim, težina simptoma ovisi o vrsti ataksije i povezanim uzrocima.
Kronična ataksija nema lijeka, ali može se kontrolirati kako bi se poboljšala kvaliteta života osobe. Stoga je prilikom predstavljanja simptoma potrebno konzultirati neurologa kako bi se započelo odgovarajuće liječenje koje se sastoji od upotrebe lijekova, fizikalne terapije i radne terapije.
Vrste ataksije
Ataksija je povezana s pojavom nekoliko simptoma koji se mogu razlikovati ovisno o vrsti. Vrste ataksije su:
- Ataksija malog mozga: nastaje zbog ozljede malog mozga, koja može biti uzrokovana cerebralnim krvarenjem, tumorom, infekcijom ili nesrećama;
- FriedReichova ataksija: najčešći je tip, nasljedan, nastaje uglavnom u adolescenciji i uzrokuje deformacije stopala i zakrivljenosti kralježnice;
- Spinocerebelarna ataksija: u većini se slučajeva ovaj tip pojavljuje u odrasloj dobi i uzrokuje ukočenost mišića, gubitak pamćenja, urinarnu inkontinenciju i progresivni gubitak vida;
- Ataxia telangiectasia: ona je također nasljedni tip, no rijetka je jer može započeti u djetinjstvu i vremenom se razvijati. Obično osoba s ovom vrstom ataksije ima oslabljeni imunološki sustav;
- Osjetljiva ili osjetna ataksija: uzrokovana lezijama u osjetnim živcima zbog kojih osoba ne osjeća gdje su joj noge u odnosu na tijelo.
Postoji i vrsta ataksije koja se naziva idiopatska, a koja se karakterizira kada uzroci nisu poznati i, općenito, javlja se u starijih ljudi.
Glavni uzroci
Ataksija se može pojaviti u svakoga bez određenog uzroka, međutim, u većini slučajeva se pojavljuje zbog genetskih čimbenika, odnosno manifestira se zbog oštećenih gena, koji se prenose s roditelja na djecu, što može biti gore s jedne generacije na drugu.
Postoje neke vrste ataksije koje su uzrokovane određenim stanjima, poput operacija mozga, tumora ili ozljede glave, pretjerane upotrebe droga ili alkohola, izloženosti otrovnim tvarima, ozbiljnim infekcijama, moždanom udaru i drugim neurodegenerativnim problemima, poput cerebralne paralize ili skleroze višestruka, što je autoimuna bolest u kojoj obrambene stanice napadaju živčani sustav. Shvatite što je multipla skleroza, glavni simptomi i liječenje.
Simptomi ataksije
Simptomi ataksije razlikuju se ovisno o vrsti i težini bolesti ili ozljedi živčanog sustava, ali u većini slučajeva mogu nastati:
- Nedostatak koordinacije u pokretima tijela;
- Gubitak ravnoteže, mogu se javiti česti padovi;
- Poteškoće u podizanju predmeta i zakopčavanju odjeće;
- Nepravilni pokreti očiju;
- Poteškoće u gutanju;
- Poteškoće u pisanju;
- Pretjerano drhtanje;
- Nejasan ili nejasan govor.
U slučajevima kronične ataksije, koja se ne može izliječiti, mogu se pojaviti znakovi poput ponavljajućih infekcija, problema s leđima i bolesti srca zbog neurološke degeneracije. Uz to, ataksija i pridruženi simptomi mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, jer postoje slučajevi kada se osoba rodi s tom promjenom.
Kako potvrditi dijagnozu
Prilikom predstavljanja ataksije i povezanih simptoma, važno je konzultirati se s neurologom koji će napraviti analizu zdravstvene povijesti osobe i cijele obitelji kako bi provjerio mogućnost da ta osoba ima genetske i nasljedne promjene. Liječnik također može preporučiti neurološke testove za utvrđivanje problema s pokretima tijela, vidom ili govorom.
Uz to se mogu preporučiti i drugi testovi, poput magnetske rezonancije i računalne tomografije, koji pružaju detaljne slike mozga, a putem tih testova liječnik može provjeriti prisutnost lezija i tumora na mozgu. Pa ipak, neurolog može zatražiti da ta osoba izvrši krvne pretrage, pa čak i lumbalnu punkciju, kako bi sakupila uzorak tekućine koja cirkulira živčanim sustavom i analizirala je u laboratoriju. Provjerite više što je lumbalna punkcija i koje su nuspojave.
Kako se vrši liječenje
Liječenje ataksije ovisi o vrsti i težini bolesti, naznačuje je neurolog koji može savjetovati upotrebu antispazmodičnih i opuštajućih lijekova, kao što su baklofen i tizanidin, ili čak injekcije botoks za ublažavanje kontrakcije mišića uzrokovane promjenama mozga uzrokovanim ataksijom.
Za liječenje ataksije također je važno da osoba radi fizioterapijske vježbe kako bi smanjila nekoordinirane pokrete tijela i spriječila slabljenje mišića ili ukočenost mišića, broj sesija ovisno o stupnju bolesti, a preporučuje je fizioterapeut.
Uz to, preporučuje se da se osoba s ataksijom podvrgne radnoj terapiji, jer ova aktivnost može pomoći u razvoju osobne neovisnosti, pomažući osobi da se prilagodi postupnom gubitku pokreta, stjecanjem novih vještina za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- ASHIZAWA, Tetsuo, XIA, Guangbin. Ataksija. Kontinuum (Minneap Minn). Svezak 22, n.4. 1208–1226, 2016
- NACIONALNI ZAVODI ZA ZDRAVLJE. Ataxia-telangiectasia. Dostupno u:. Pristupljeno 19. veljače 2020
- NHS. Ataksija. Dostupno u:. Pristupljeno 19. veljače 2020
- DO DANAS. Pregled cerebelarne ataksije u odraslih. Dostupno u:. Pristupljeno 19. veljače 2020
