Test za utvrđivanje Alzheimerove opasnosti razvili su američki neurolog James E Galvin i Medicinski centar Sveučilišta New York Langone [1] i ima za cilj procijeniti neke čimbenike poput pamćenja, orijentacije, kao i promjene u raspoloženju i jeziku od odgovora do 10 pitanja. Test može obaviti sama osoba ili član obitelji kad se sumnja na Alzheimerovu bolest.
Iako nije pružio dovoljno podataka za zatvaranje dijagnoze Alzheimerove bolesti, ovaj upitnik može ukazati na to da osoba treba otići liječniku jer postoji sumnja da se bolest razvija. Međutim, samo će liječnik na temelju pregleda moći dijagnosticirati i naznačiti liječenje Alzheimerove bolesti.
Poduzmite sljedeći test kako biste utvrdili rizik od Alzheimerove bolesti:
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- 10
Brzi Alzheimerov test. Napravite test ili saznajte koliki je rizik od ove bolesti.
Započnite test
Je li vam pamćenje dobro?
- Imam dobro pamćenje, iako postoje mali zaboravi koji mi ne ometaju svakodnevni život.
- Ponekad zaboravim stvari poput pitanja koje su mi postavili, zaboravim obveze i gdje sam ostavio ključeve.
- Obično zaboravim što sam išao raditi u kuhinji, dnevnom boravku ili spavaćoj sobi, a također i ono što sam radio.
- Ne mogu se sjetiti jednostavnih i nedavnih podataka poput imena nekoga koga sam tek upoznao, čak i ako se potrudim.
- Nemoguće je sjetiti se gdje sam i tko su ljudi oko mene.
Znate li koji je dan?
- Obično sam u stanju prepoznati ljude, mjesta i znati koji je dan.
- Ne sjećam se dobro koji je danas dan i imam malo poteškoća s spremanjem datuma.
- Nisam siguran koji je mjesec, ali prepoznajem poznata mjesta, ali pomalo sam zbunjen na novim mjestima i mogu se izgubiti.
- Ne sjećam se točno tko su članovi moje obitelji, gdje živim i ne sjećam se ničega iz svoje prošlosti.
- Znam samo svoje ime, ali ponekad se sjetim imena svoje djece, unuka ili druge rodbine
Jeste li još uvijek sposobni donositi odluke?
- Potpuno sam sposoban rješavati svakodnevne probleme i dobro se nositi s osobnim i financijskim problemima.
- Imam poteškoća s razumijevanjem nekih apstraktnih pojmova poput, na primjer, zašto osoba može biti tužna.
- Osjećam se pomalo nesigurno i bojim se donositi odluke i zato više volim da drugi odlučuju umjesto mene.
- Ne osjećam se sposobnim riješiti nijedan problem i jedina odluka koju donosim je ono što želim jesti.
- Ne mogu donositi nikakve odluke i potpuno ovisim o pomoći drugih.
Imate li još uvijek aktivan život izvan kuće?
- Da, mogu normalno raditi, kupujem, uključen sam u zajednicu, crkvu i druge društvene skupine.
- Da, ali počinjem imati poteškoća u vožnji, ali još uvijek se osjećam sigurno i znam kako se nositi s hitnim ili neplaniranim situacijama.
- Da, ali nisam sposoban biti sam u važnim situacijama i trebam nekoga tko će me pratiti na društvenim obvezama kako bih se drugima mogao prikazati kao "normalna" osoba.
- Ne, ne izlazim iz kuće sam jer nemam kapaciteta i uvijek trebam pomoć.
- Ne, ne mogu sam napustiti kuću i previše sam bolesna da bih to učinila.
Kakve su vaše vještine kod kuće?
- Sjajno. Još uvijek imam poslova oko kuće, imam hobije i osobne interese.
- Više mi se ne radi ništa kod kuće, ali ako inzistiraju, mogu pokušati nešto poduzeti.
- Potpuno sam napustio svoje aktivnosti, kao i složenije hobije i interese.
- Znam samo da se istuširam, odjenem i gledam televiziju, a nisam u mogućnosti obavljati nikakve druge poslove oko kuće.
- Nisam u stanju učiniti ništa samostalno i u svemu mi treba pomoć.
Kakva je vaša osobna higijena?
- Potpuno sam sposobna brinuti se o sebi, oblačiti se, prati, tuširati i koristiti kupaonicu.
- Počinjem imati poteškoća s brigom o vlastitoj higijeni.
- Trebam da me drugi podsjete da moram u kupaonicu, ali svoje potrebe mogu riješiti sama.
- Trebam pomoć pri oblačenju i čišćenju, a ponekad se i popišim po odjeći.
- Ne mogu ništa učiniti sam, a trebam nekoga drugog da se brine o mojoj osobnoj higijeni.
Mijenja li se vaše ponašanje?
- Imam normalno socijalno ponašanje i nema promjena u mojoj osobnosti.
- Imam male promjene u svom ponašanju, osobnosti i emocionalnoj kontroli.
- Moja se osobnost mijenja malo-pomalo, prije sam bila jako draga, a sada sam pomalo mrzovoljna.
- Kažu da sam se puno promijenio i više nisam ista osoba i već me izbjegavaju stari prijatelji, susjedi i daleka rodbina.
- Moje se ponašanje jako promijenilo i postala sam teška i neugodna osoba.
Možete li dobro komunicirati?
- Nemam poteškoća u govoru ili pisanju.
- Počinjem teško nalaziti prave riječi i treba mi više vremena da dovršim svoje obrazloženje.
- Sve je teže pronaći prave riječi i imam poteškoća s imenovanjem predmeta i primjećujem da imam manje rječnika.
- Vrlo je teško komunicirati, imam poteškoća s riječima, razumjeti što mi govore, a ne znam čitati ili pisati.
- Jednostavno ne mogu komunicirati, gotovo ništa ne kažem, ne pišem i zapravo ne razumijem što mi govore.
Kakvo je vaše raspoloženje?
- Uobičajeno, ne primjećujem nikakve promjene u svom raspoloženju, interesu ili motivaciji.
- Ponekad se osjećam tužno, nervozno, tjeskobno ili depresivno, ali bez većih briga u životu.
- Svaki dan postajem tužna, nervozna ili tjeskobna i to je sve češće.
- Svaki dan se osjećam tužno, nervozno, tjeskobno ili depresivno i nemam interesa ili motivacije za izvršavanje bilo kojeg zadatka.
- Tuga, depresija, tjeskoba i nervoza moji su svakodnevni pratioci i potpuno sam izgubio zanimanje za stvari i više nisam ni za što motiviran.
Možete li se koncentrirati i obratiti pažnju?
- Imam savršenu pažnju, dobru koncentraciju i sjajnu interakciju sa svime oko sebe.
- Počinjem teško paziti na nešto i danju postajem pospan.
- Imam poteškoća u pažnji i malo koncentracije, pa mogu neko vrijeme nastaviti buljiti u točku ili zatvorenih očiju, čak i bez spavanja.
- Dobar dio dana provedem spavajući, ne obraćam pažnju ni na što i kad pričam kažem stvari koje nisu logične ili koje nemaju nikakve veze s temom razgovora.
- Ne mogu obratiti pažnju ni na što i potpuno sam fokusiran.
Tko ima najveći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti
Iako se Alzheimerova bolest obično identificira u dobi od 60 godina, bolest može početi ispoljavati neke simptome kod mlađih ljudi, jer je vjerojatnije da će se bolest dogoditi kod osoba koje imaju obiteljsku anamnezu Alzheimerove bolesti, a bolest postaje poznata kao rana Alzheimerova bolest. Saznajte kako prepoznati znakove i simptome rane Alzheimerove bolesti.
Osim što je češći kod ljudi koji imaju članove obitelji s dijagnozom bolesti, zbog genetskog čimbenika, rizik od razvoja Alzheimerove bolesti veći je i kod ljudi koji često puše, kod ljudi koji imaju nezdravu prehranu, ne bave se tjelesnom aktivnošću, koji su bili izloženi teškim metalima zbog profesionalnih aktivnosti ili koji su pretrpjeli neku ozljedu mozga. To je zato što ove situacije mogu pospješiti promjene u aktivnosti živčanog sustava tijekom vremena, pogodujući razvoju Alzheimerove bolesti. Pogledajte više o uzrocima Alzheimerove bolesti.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu Alzheimerove bolesti u većini slučajeva postavlja neurolog izvođenjem nekoliko testova u ponašanju koji omogućuju procjenu aktivnosti živčanog sustava, uz uzimanje u obzir testa rizika za Alzheimerovu bolest i procjene znakova i simptoma prezentirana od strane osobe tijekom vremena.
Uz to, liječnik može naznačiti izvođenje nekih krvnih pretraga radi diferencijalne dijagnoze drugih bolesti i slikovnih testova, na primjer magnetske rezonancije mozga.
Osim toga, u nekim slučajevima liječnik može zatražiti i analizu cerebrospinalne tekućine kako bi provjerio razinu beta-amiloida i Tau proteina, koje su obično u većim količinama u slučaju Alzheimerove bolesti. Međutim, ovaj se ispit ne traži rutinski i nije uvijek dostupan za testiranje.
Saznajte više o ovoj bolesti, kako je spriječiti i kako se brinuti za osobu oboljelu od Alzheimerove bolesti gledajući sljedeći video:
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- GALVIN, JAMES E. Sustav za ocjenu brze demencije (QDRS). Dostupno u:. Pristupljeno 04. kolovoza 2020
.php)
