- Depresija je relativno čest psihološki poremećaj koji uzrokuje trajnu tugu i sprečava obavljanje svakodnevnih zadataka.
- Ovisno o intenzitetu simptoma, depresiju možemo podijeliti na blagu, umjerenu ili tešku.
- Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, od djece do odraslih i starijih osoba.
- Depresiju je moguće izliječiti, ali liječenje zahtijeva vrijeme i može uključivati psihoterapiju, lijekove, napadaje i neke prirodne terapije.
Što je depresija?
Depresija je relativno čest psihološki poremećaj koji karakterizira trajna tuga i nezainteresiranost za obavljanje aktivnosti koje su se prije smatrale zabavnima.
Iako je tuga normalna emocija, u depresiji je ta tuga toliko jaka i traje toliko dugo da na kraju utječe na život cijele osobe, čak sprječavajući obavljanje osnovnih svakodnevnih zadataka poput spavanja ili jedenja.
Glavni simptomi depresije
Glavni simptomi depresije uključuju:
- Osjećaj tuge, tjeskobe ili "praznine";
- Imati česte osjećaje beznađa ili pesimizma;
- Lako se nadražuju;
- Ne želeći raditi aktivnosti koje su prije bile zabavne;
- Osjećaj bez energije i jako umoran;
- Spavajte nekoliko sati noću ili spavajte pretjerano dugo;
- Imate poteškoća s koncentracijom i pamćenjem;
- Osjećaj manje ili više apetita nego obično;
- Imajući samoubilačke misli.
Osobe s depresijom obično imaju nekoliko ovih simptoma veći dio dana, gotovo svakog dana u tjednu i više od dva tjedna zaredom.
Ovisno o intenzitetu simptoma, depresiju možemo podijeliti na "poremećaj prilagodbe s depresivnim raspoloženjem", u narodu poznat i kao blaga depresija, kada depresivna epizoda uzrokuje poteškoće u nastavku jednostavnog zadatka ili društvene aktivnosti, "glavni depresivni poremećaj" ili " distimija ", kada simptomi utječu na osobne i društvene aktivnosti, poput posla i obitelji, uz svakodnevne zadatke.
Sve vrste depresije mora pravilno dijagnosticirati i liječiti psiholog i / ili psihijatar.
Online test depresije
Da biste saznali postoji li rizik od depresije, odgovorite na pitanja:
- 1. Osjećam da volim raditi iste stvari kao i prije
Ne da
- 2. Smijem se spontano i zabavljam se sa smiješnim stvarima
Ne da
- 3. Postoje slučajevi tijekom dana kada se osjećam sretno
Ne da
- 4. Osjećam se kao da brzo razmišljam
Ne da
- 5. Volim brinuti o svom izgledu
Ne da
- 6. Osjećam se uzbuđeno zbog dobrih stvari koje dolaze
Ne da
- 7. Osjećam zadovoljstvo kad gledam program na televiziji ili čitam knjigu
Ne da
Što uzrokuje depresiju
Ne postoji određeni uzrok za pojavu depresije, ali ovaj je poremećaj obično češći kada postoji niz genetskih, bioloških, okolišnih i psiholoških čimbenika koji čine osobu sklonijom depresiji.
Neki od najvažnijih čimbenika depresije su:
- Imati slučajeva depresije u obitelji;
- Pretrpjeli traumatičnu ili vrlo stresnu epizodu, poput seksualnog zlostavljanja ili gubitka člana obitelji;
- Prolazite kroz fazu velikih promjena;
- Pretjerana upotreba alkohola ili droga;
- Imati bilo kakvu ozbiljnu ili kroničnu bolest, poput raka;
- Iskoristite neke vrste lijekova.
Uz to, neke studije također ukazuju da depresija može nastati zbog kemijske neravnoteže u mozgu, naime u koncentracijama neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina.
Depresija u različitim fazama života
Depresija se može pojaviti u bilo kojem trenutku života i zahvatiti ljude svih dobnih skupina. Međutim, to je češće u životnim fazama kada postoji veći broj promjena kao što su:
Dječja depresija
Iako rjeđa, dječja depresija može se pojaviti kod djece koja su tijekom djetinjstva doživjela traumatične trenutke, poput problematičnog razvoda roditelja ili trenutke verbalnog ili fizičkog nasilja.
Znakove depresije u djetinjstvu može biti teže prepoznati nego u drugim fazama života, ali oni obično uključuju tužno lice, nespremnost za igru, lagane napadaje, poteškoće sa spavanjem, nedostatak apetita, pa čak i poteškoće s držanjem mokraće. .
Adolescentna depresija
Adolescentna depresija nešto je češća od dječje depresije, jer adolescent prolazi kroz nekoliko fizičkih i psiholoških promjena koje mogu olakšati nastanak depresije. Uz to, drugi čimbenici također povećavaju rizik od depresije, poput uzimanja droga, zlostavljanja u školi ili pod pritiskom da uspiju.
I sam adolescent može prepoznati da postaje depresivan, ali depresiju mogu prepoznati i roditelji, prijatelji ili učitelji putem znakova kao što su stalni umor, problemi s pamćenjem, učestali plač ili nedostatak interesa za izlazak s prijateljima, na primjer.
Depresija u trudnoći
Nakon adolescencije, trudnoća je još jedna od najupečatljivijih faza u životu žene i zbog toga je depresija u trudnoći sve češća. Depresiju u ovoj fazi karakteriziraju osjećaji tjeskobe i tuge, što može rezultirati nezainteresiranošću za trudnoću i izložiti djetetov razvoj.
Iako se može dogoditi bilo kojoj ženi, zbog brzih hormonalnih promjena depresija je češća kod trudnica kojima nedostaje emocionalna podrška, koje nisu željele trudnoću ili koje tijekom trudnoće nemaju nikakvu pomoć.
Dječji blues
Postporođajna depresija može se dogoditi i do 6 mjeseci nakon rođenja djeteta, a obično je uzrokovana strahom žene da postane majka i novim odgovornostima. Međutim, to se može dogoditi i zbog drugih čimbenika, kao što su mala podrška obitelji, prolazak kroz stresne trenutke u trudnoći ili nizak socioekonomski status.
Uz klasične simptome depresije, žene koje pate od postporođajne depresije imaju tendenciju da malo pažnje posvećuju bebi i nisu u stanju brinuti se o sebi ili svom djetetu.
Kako se liječi depresija
Liječenje depresije uvijek treba voditi psiholog i / ili psihijatar, što može varirati ovisno o dobi i intenzitetu simptoma. U blažim slučajevima depresije obično je indicirana psihoterapija, ostavljajući lijekove i druge terapije u situacijama s ozbiljnijim simptomima.
Najčešće korištene mogućnosti liječenja su:
1. Psihoterapija
Psihoterapija se sastoji od održavanja sesija u uredu psihijatra ili psihologa kojima je cilj pomoći u boljem rješavanju osjećaja i osjećaja, poticanju samospoznaje i rješavanju unutarnjih sukoba koji mogu biti izvor depresije.
Psihoterapija može biti dovoljna za liječenje slučajeva blage depresije, ali je također bitna u slučajevima teške depresije, čak i ako se već koriste lijekovi, jer pomaže u reorganizaciji misli, osjećaja i osjećaja.
2. Antidepresivni lijekovi
Lijekovi koji se koriste za liječenje depresije poznati su kao antidepresivi i pomažu u regulaciji nekih kemikalija u mozgu, što omogućuje bolju kontrolu osjećaja i stresa.
Liječnik također može preporučiti uporabu drugih lijekova, poput anksiolitika ili antipsihotika, ovisno o prikazanim simptomima.
3. Elektrokonvulzivna terapija
Elektrokonvulzivna terapija obično se koristi u najtežim slučajevima, kada uporaba lijekova i psihoterapije nije dovoljna za ublažavanje simptoma depresije ili kada postoji tendencija ka samoubojstvu. Ova vrsta terapije sastoji se od primjene malih električnih impulsa koji djeluju na mozak.
Iako se čini da je to opasna terapija, elektrokonvulzivna terapija uvijek se provodi prema strogom protokolu koji omogućuje očuvanje zdravlja i integriteta svakog pacijenta, a prije liječenja mora se provesti klinička studija svake osobe. Međutim, postoje neke nuspojave poput glavobolje, mučnine, bolova u mišićima i, u nekim slučajevima, trajnih mentalnih zastoja.
4. Alternativne terapije
Alternativne terapije, poput akupunkture ili meditacije, također se mogu koristiti kao način da se pojačaju učinci medicinskog liječenja depresije, jer pomažu u boljem rješavanju stresa i tjeskobe.
Idealno je da upotrebu ove vrste terapija uvijek nadgledaju odgovorna sredstva za liječenje.
Prirodni tretman depresije
Uz tretmane koje mediji navode i alternativne terapije koje se mogu koristiti, postoje i neki prirodni načini koji pomažu u ublažavanju simptoma. Jedan od tih oblika je redovita tjelesna vježba, koju treba raditi 3 do 5 puta tjedno, najmanje 30 minuta dnevno.
Uz to, postoje i neki dodaci i ljekovite biljke koje mogu pomoći kao što su gospina trava, damiana ili valerijana. U idealnom slučaju, uporaba dodataka i ljekovitog bilja smije se obavljati samo pod nadzorom liječnika i zdravstvenog radnika koji je navikao na upotrebu ljekovitog bilja.
Može li se depresija izliječiti?
Depresija se smatra kroničnom bolešću, jer može trajati nekoliko mjeseci, pa čak i godina, međutim, depresija je izlječiva, posebno u blažim slučajevima koji se liječe od pojave simptoma. Međutim, u najtežim slučajevima liječenje će se možda morati nastaviti nekoliko godina.
Napuštanje upotrebe lijekova, kao i psihoterapija, glavni su stavovi koji su odgovorni za povećanje stope neuspjeha u liječenju.
Kako pomoći nekome kod depresije
Emocionalna podrška obitelji, prijatelja i bliskih ljudi jedan je od najvažnijih stupova liječenja depresije, što može pomoći u skraćivanju vremena liječenja.
Neki stavovi koji mogu pomoći nekome kod depresije uključuju:
- Potražite informacije o depresiji;
- Neka druga osoba bude ugodna;
- Preporučite potragu za terapeutom i potaknite ga da nastavi liječenje;
- Sudjelujte u tehnikama opuštanja s osobom;
- Potaknuti pozitivne učinke liječenja.
Znati kako se ponašati u susret osobi s depresijom može biti teško. Stoga je najbolje uvijek se sastati s liječnikom koji vodi liječenje kako bi mogao informirati kako obitelj i prijatelji mogu pomoći u svakom konkretnom slučaju.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- VIRTUALNA KNJIŽNICA MINISTARSTVA ZDRAVLJA. Depresija. 2005. Dostupno na :. Pristupljeno 05. 11. 2020
- WHO. Depresija. Dostupno u:. Pristupljeno 05. 11. 2020
- NACIONALNI ZAVOD ZA MENTALNO ZDRAVLJE. Depresija. Dostupno u:. Pristupljeno 05. 11. 2020
- PAN AMERIČKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA. Depresija. Dostupno u:. Pristupljeno 05. 11. 2020
- NACIONALNI SAVEZ O MENTALNIM BOLESTIMA. Depresija. Dostupno u:. Pristupljeno 05. 11. 2020