Lewyjeva tjelesna demencija, također poznata kao glavni ili blagi neuro-kognitivni poremećaj s Lewyjevim tijelima, degenerativna je bolest mozga koja zahvaća regije odgovorne za funkcije poput pamćenja, razmišljanja i kretanja, a uzrokovana je nakupljanjem proteina, poznatim kao Lewyjeva tijela, u moždanom tkivu.
Ova se bolest pojavljuje s godinama, češća je tijekom 60 godina i uzrokuje simptome poput halucinacija, progresivnog gubitka pamćenja i poteškoća u koncentraciji, kao i podrhtavanje mišića i ukočenost, smatrajući se drugom najčešćom vrstom degenerativne demencije, odmah nakon Alzheimerova bolest.
Iako ne postoji lijek za demenciju Lewyjevih tijela, moguće je provoditi liječenje i kontrolirati simptome, uz upotrebu lijekova pod vodstvom liječnika, kao što su, na primjer, Quetiapine ili Donepezila, koji ublažavaju neke simptome, pored ulaganje u fizikalnu terapiju i radnu terapiju. Na taj način osoba može živjeti dugi niz godina s maksimalnom neovisnošću i kvalitetom života.
Glavni simptomi
Demencija Lewyjevog tijela ima simptome koji se pojavljuju postupno, a polako se pogoršavaju. Glavni su:
- Gubitak mentalnih sposobnosti, nazvanih kognitivnim funkcijama, poput pamćenja, koncentracije, pažnje, komunikacije i jezika;
- Mentalna zbunjenost i dezorijentacija, koji osciliraju između trenutaka krajnje zbunjenosti i tiših trenutaka;
- Drhtanje i ukočenost mišića, poznato kao parkinsonizam, jer oponašaju Parkinsonove pokrete;
- Vizualne halucinacije, u kojima osoba vidi stvari koje ne postoje, na primjer životinje ili djeca;
- Poteškoće u procjeni udaljenosti, nazvane visosprostornim promjenama, koje mogu dovesti do čestih padova;
- Promjene u REM fazi spavanja, koje se mogu očitovati pokretima, govorom ili vikanjem tijekom spavanja.
Općenito, promjene u mentalnim sposobnostima pojavljuju se prvo, a kako bolest napreduje, pojavljuju se promjene u kretanju i mentalna zbunjenost postaje sve ozbiljnija. Također su česti simptomi promjena raspoloženja, poput depresije i apatije.
Zbog sličnih simptoma, ovu bolest možemo zamijeniti s Alzheimerovom ili Parkinsonovom. Još uvijek nije poznat uzrok Lewyjeve tjelesne demencije, pa svatko može razviti ovu bolest, iako se čini da je češća kod muškaraca starijih od 60 godina.
Kako potvrditi dijagnozu
Dijagnozu demencije s Lewyjevim tijelima postavlja neurolog, gerijatar ili psihijatar, nakon cjelovite procjene simptoma, obiteljske povijesti i fizičkog pregleda.
Iako neki testovi, poput računalne tomografije ili magnetske rezonancije, mogu pomoći u identificiranju degeneracije nekih dijelova mozga, ne uspijevaju prepoznati Lewyjeva tijela, što se može vidjeti tek nakon smrti. Također je važno koristiti ljestvicu ocjenjivanja za procjenu kolebanja kognitivnih sposobnosti.
Na taj će način liječnik razlikovati ovu bolest od drugih sa sličnim simptomima, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, i naznačiti najprikladniji način liječenja.
Kako se vrši liječenje
Budući da s Lewyjevim tijelima ne postoji lijek za demenciju, liječenje treba voditi neurolog, gerijatar ili psihijatar kako bi se ublažili simptomi svake osobe i poboljšala kvaliteta života nosača.
Dakle, glavne vrste liječenja uključuju:
- Antipsihotični lijekovi, poput kvetiapina ili olanzapina: omogućuju smanjenje učestalosti halucinacija, no mogu prouzročiti nekoliko nuspojava ili pogoršati opće stanje osobe te ih zato liječnik mora neprestano pregledavati;
- Lijekovi za pamćenje, poput Donepezile ili Rivastigmina: povećavaju proizvodnju neurotransmitera u mozgu, što može poboljšati koncentraciju, pamćenje i smanjiti pojavu halucinacija i drugih problema u ponašanju;
- Lijekovi za poboljšanje motoričkih vještina, kao što su Carbidopa i Levodopa, široko korišteni u Parkinsonovoj bolesti: smanjuju motoričke simptome poput drhtanja, ukočenosti mišića ili usporenosti pokreta. Međutim, halucinacije i zbunjenost mogu se pogoršati i stoga mogu biti povezani s lijekovima za pamćenje;
- Lijekovi protiv depresije, poput Sertralina ili Citalopama: koriste se za poboljšanje simptoma depresije, uz pomoć u kontroli ponašanja i regulaciji sna;
- Fizioterapija: pomaže u održavanju mišićne snage i fleksibilnosti, uz poboljšanje kardiovaskularnih kapaciteta različitim vrstama vježbi;
- Radna terapija: vrlo je važno pomoći u održavanju neovisnosti, podučavajući osobu da obavlja svakodnevne zadatke sa svojim novim ograničenjima.
Osim toga, za pomoć u suzbijanju simptoma česte tuge, tjeskobe ili uznemirenosti, njegovatelj može koristiti druge terapije alternativne medicine kao što su aromaterapija, glazbena terapija ili masaža, na primjer.
Također se preporučuje vježbanje kako bi mozak bio aktivan, izbjegavao pušiti i usvojio zdravu i uravnoteženu prehranu, dajući prednost voću i povrću. Pogledajte neke vježbe koje vam omogućavaju da mozak održavate aktivnim.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
