Pandemija se može definirati kao situacija u kojoj se zarazna bolest brzo i nekontrolirano širi na nekoliko mjesta, dostižući globalne razmjere, odnosno nije ograničena samo na jedan grad, regiju ili kontinent.
Pandemijske bolesti su zarazne, lako se prenose, vrlo su zarazne i brzo se šire.
Što učiniti tijekom pandemije
Tijekom pandemije potrebno je udvostručiti njegu koja se već svakodnevno primjenjivala, jer je u pandemiji broj zaraženih puno veći, što pogoduje njezinom širenju. Stoga je važno izbjegavati kontakt s ljudima koji su bolesni ili koji pokazuju znakove ili simptome koji ukazuju na zaraznu bolest, nosite odgovarajuće maske kako biste izbjegli izloženost zaraznom sredstvu, pokrijte usta i nos prilikom kašljanja ili kihanja i izbjegavajte dodirivanje očiju nos i usta.
Uz to, važno je redovito prati ruke kako biste izbjegli zarazu i zarazu drugih ljudi, jer su vaše ruke najlakše sredstvo za stjecanje i prijenos bolesti.
Također je važno biti svjestan preporuka zdravstvenih vlasti, izbjegavajući putovanja i česta putovanja u zatvorenom i s velikom koncentracijom ljudi tijekom pandemije, jer u tim slučajevima postoji veća šansa za prijenos bolesti.
Glavne pandemije
Najnovija se pandemija dogodila 2009. godine, a posljedica je brzog širenja između ljudi i kontinenata virusa H1N1, koji je postao poznat kao virus gripe A ili virus svinjske gripe. Ova je gripa započela u Meksiku, ali se ubrzo proširila na Europu, Južnu Ameriku, Srednju Ameriku, Afriku i Aziju. Tako ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala kao pandemiju zbog prisutnosti virusa gripe na svim kontinentima na brz, rastući i sustavan način. Prije gripe A, španjolska se gripa dogodila 1968. godine što je dovelo do smrti oko 1 milijuna ljudi.
Uz gripu, AIDS je klasificiran i kao pandemija od 1982. godine, budući da se virus odgovoran za bolest uspio lako i znatno brzo proširiti među ljudima. Iako slučajevi trenutno ne rastu istom brzinom kao prije, Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek smatra AIDS-om pandemijom, jer se infektivni uzročnik može lako proširiti.
Druga zarazna bolest koja se smatrala pandemijom bila je kolera koja je bila odgovorna za najmanje 8 epizoda pandemije, a posljednja je zabilježena 1961. godine, počevši od Indonezije i proširivši se na azijski kontinent.
Trenutno se Zika, Ebola, Denga i Chikungunya smatraju endemskim bolestima i proučavane su zbog njihovog pandemijskog potencijala zbog lakoće prijenosa.
Shvatite što je endemsko i kako to spriječiti.
Što pogoduje nastanku pandemija?
Jedan od čimbenika koji danas najviše pogoduje pandemiji je lakoća premještanja ljudi s jednog mjesta na drugo u kratkom vremenskom razdoblju, olakšavajući tako da se zarazni uzročnik također može prenijeti na drugo mjesto i tako moći zaraziti druge ljude.
Uz to, ljudi često ne znaju da su bolesni jer ne pokazuju znakove ili simptome infekcije i nemaju osobnu ili higijensku njegu, što također može pogodovati prijenosu i infekciji kod više ljudi.
Važno je da se pandemije brzo prepoznaju kako bi se mogle poduzeti potrebne mjere kako bi se spriječila zaraza među ljudima i spriječilo širenje zaraznog agensa.
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- UNA-SUS. Epidemiologija - koncepti i primjenjivost u jedinstvenom zdravstvenom sustavu. 2017. Dostupno na :. Pristupljeno 17. lipnja 2019
- MATOS, Haroldo José. Sljedeća pandemija: jesmo li spremni?. Vlč Pan-Amaz Health. Svezak 9. 3 izd; 9.-11. 2018
