Ateroskleroza je kronična bolest koju karakterizira veliki upalni proces koji se javlja uslijed nakupljanja masnih naslaga unutar žila tijekom godina, što na kraju rezultira blokadom krvotoka i pogoduje nastanku komplikacija, poput infarkta i moždanog udara ( moždani udar).
Plakovi masti mogu se nakupiti u arterijama koje opskrbljuju bubrege i druge vitalne organe, što može narušiti rad tih organa. Te se pločice uglavnom sastoje od lošeg kolesterola, LDL-a, zbog čega je važno održavati idealnu razinu kolesterola tijekom života uravnoteženom prehranom s malo masnoće i redovitim tjelesnim aktivnostima.
Simptomi ateroskleroze
Ateroskleroza je tiha bolest kod koje se nakupljanje masti događa s vremenom, pa se simptomi primjećuju tek kad je ozbiljno oslabljen protok krvi. Simptomi se mogu razlikovati ovisno o zahvaćenoj arteriji, ali općenito se mogu pojaviti:
- Bol i / ili osjećaj pritiska u prsima;
- Teškoće u disanju;
- Mentalna zbunjenost;
- Vrtoglavica;
- Slabost u ruci ili nozi;
- Privremeni gubitak vida na jednom oku;
- Povećani krvni tlak;
- Pretjerani umor;
- Znakovi i simptomi zatajenja bubrega, poput jakog urina s pjenušavim mirisom, podrhtavanja i grčeva, na primjer;
- Jaka glavobolja.
Ti se simptomi obično javljaju kada je arterija već potpuno ili gotovo potpuno začepljena, uz promjenu u opskrbi kisika organima i tkivima tijela. Stoga, čim se pojave simptomi koji ukazuju na aterosklerozu, važno je da osoba ode u bolnicu radi postavljanja dijagnoze i započinjanja liječenja, izbjegavajući komplikacije.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu ateroskleroze trebao bi u početku postavljati kardiolog kroz laboratorijske testove koji procjenjuju lipidni profil, poput ukupnog kolesterola, HDL-a i LDL-a, triglicerida, CRP-a i apolipoproteina.
Uz to, da bi potvrdio dijagnozu, liječnik može naznačiti provođenje drugih testova kao što su kateterizacija, srčana angiotomografija, stres test, elektrokardiogram, ehokardiogram i scintigrafija miokarda, koji mogu identificirati prisutnost bolesti koronarnih arterija koja ima jedan od uzroka ateroskleroza.
Glavni uzroci
Ateroskleroza se može dogoditi kao posljedica nekoliko situacija, a može biti i genetska, zbog načina života ili kao posljedica starenja. Glavni uzroci ateroskleroze su:
1. Nezdrava prehrana
Česta konzumacija hrane s visokim udjelom masti, poput kolača, kolačića, prerađene ili prerađene hrane, na primjer, povećava razinu lošeg kolesterola u krvi, koji se može nakupiti na zidovima arterija, što uzrokuje aterosklerozu. Taloženje masnoće unutar arterija s vremenom može smanjiti ili potpuno blokirati prolaz krvi, što može uzrokovati moždani udar ili infarkt.
2. Cigareta i alkohol
Pušenje može oštetiti zidove arterija, zbog čega postaju uže i manje elastične. Uz to, pušenje također smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik u tijelo, što povećava šanse za stvaranje ugruška.
Pretjerani unos alkohola može uzrokovati hipertenziju i povećati razinu kolesterola u krvi, povećavajući rizik od razvoja ateroskleroze.
3. Visok krvni tlak i dijabetes
Visok krvni tlak također je jedan od uzroka ateroskleroze, jer kad je tlak visok, arterije moraju uložiti veći napor kako bi pumpale krv, zbog čega se zidovi arterija počinju oštećivati. Dijabetes također može promovirati aterosklerozu zbog viška šećera u krvi, koji može oštetiti arterije.
4. Pretilost i tjelesna neaktivnost
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost čine osobu većim rizikom od razvoja ateroskleroze, jer je rizik od visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili visokog kolesterola veći. Osim toga, sjedilački način života također pridonosi pojavi ateroskleroze jer se masnoće lakše talože unutar arterija.
5. Nasljednost
Ako postoji obiteljska anamneza ateroskleroze, povećan je rizik od razvoja ateroskleroze, čak i ako osoba ima zdrave životne navike. Ateroskleroza je češća u starijih osoba, posebno muškaraca, i može doći do bilo koje krvne žile, a najviše su pogođene koronarne arterije, aorta, cerebralne arterije i arterije ruku i nogu.
Liječenje ateroskleroze
Glavni cilj liječenja ateroskleroze je vratiti protok krvi, što se može postići uklanjanjem masnih naslaga iz arterija kirurškim zahvatom, angioplastikom i / ili upotrebom lijekova koji bi se trebali koristiti prema uputama kardiologa.
Lijekovi koje liječnik može preporučiti sposobni su poboljšati protok krvi i posljedično tome kisik u srce, regulirati rad srca i smanjiti kolesterol. Važno je da se liječenje ateroskleroze provodi prema uputama liječnika kako bi se izbjegla pojava komplikacija, na primjer infarkta, moždanog udara i zatajenja bubrega. Pogledajte više o liječenju ateroskleroze.
Bez obzira na liječenje koje preporučuje liječnik, važno je promijeniti životne navike, posebno one povezane s bavljenjem tjelesnom aktivnošću i hranom, tako da će se smanjiti količina lošeg kolesterola u krvi i rizik od razvoja ateroskleroze, što je važno kako bi se izbjeglo masno hrane koliko. U videu ispod pogledajte što učiniti za smanjenje kolesterola:
Jesu li ove informacije bile korisne?
da ne
Vaše mišljenje je važno! Ovdje napišite kako možemo poboljšati svoj tekst:
Ima li pitanja? Kliknite ovdje da biste dobili odgovor.
E-pošta na koju želite primiti odgovor:
Provjerite e-poruku s potvrdom koju smo vam poslali.
Tvoje ime:
Razlog posjeta:
--- Odaberite svoj razlog --- BolestŽive boljePomozite drugoj osobi Steknite znanje
Jeste li zdravstveni djelatnik?
NeFizicarFarmaceutska sestraNutricionistBiomedicinskiFizioterapeutBeauticianOstalo
Bibliografija
- CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE ZAPALJENE BOLESTI. Ateroskleroza. Dostupno u:. Pristupljeno 01. listopada 2019
- NACIONALNA AKADEMIJA MEDICINE. Ateroskleroza: što je to, kako spriječiti. Dostupno u:. Pristupljeno 01. listopada 2019
- FILHO, Roberto Kalil; FUSTER, Valentin. Kardiovaskularna medicina: Smanjenje utjecaja bolesti. 1.ed. São Paulo: Atheneu, 2016. 377-378; 385.
- NACIONALNI INSTITUT ZA SRCE, PLUĆE I KRV. Ateroskleroza. Dostupno u:. Pristupljeno 02. siječnja 2020
-o-que--causas-e-tratamento.jpg)
